Veliki planinarski pothvat Biograđana: Hajdemo do Vrane!

Na blagdan Cvjetnice je protekle nedjelje, nakon blagoslova maslinovih grančica na lokaciji Pećine u Vrani, u jutarnjim satima svečano otvorena i nova staza biogradskog planinarskog društva Belveder. Prethodno je Planinarsko društvo Belveder kvalitetno i opsežno krenulo u projekt „Vrana“ s ciljem da se prirodne, povijesne i kulturne vrijednosti našeg kraja pokažu brojnim planinarima i ostalim posjetiteljima.

Slijedom navedenog ovo je društvo zamislilo, trasiralo, i kao takvu markiralo stazu koja vodi najzanimljivijim lokalitetima, vodeći računa da se obuhvati sve ono što se u Vrani vrijedi pogledati, a toga ovdje zaista ima i previše. Pritom je svojski svoj dio posla odradio i ravnatelj biogradskog muzeja, Draženko Samardžić, koji se osobnim angažmanom prihvatio prikupljanja podataka o počecima planinarenja i razvijanju planinarstva u našem kraju.

vrana_01

Hajdemo do Vrane“ izletna je crtica koju je pod tim nazivom napisao Luka Jelić godinu dana prije osnutka Liburnije (1898.godine) u kojoj, uz povijesne podatke upućuje i na prirodne ljepote Vrane: „Ne mogu se oteti dojmu i vjerujem da nisam daleko od istine, ako navedemo da su vjerovatno pri obilasku biograjske, zadarske i ninske okolice, a napose posjetama Vrani i Vranskom jezeru, nastali razgovori a potom i ostvarenja oko osnivanja turističkog društva Liburnija, kojom se djelatnosti protezala na cilo područje Dalmacije.“

vrana_02

Društvo Liburnija je osnivalo turističko-planinarske stanice tj. domove. Stanice bi se osnivale u onim mjestima koja su se nalazila u prirodno lijepom kraju, a pored toga su bila bogate povijesti. Tako je u biogradskoj okolici uzet pod najam na dvadeset godina stari benediktinski glagoljaški samostan na brdu Ćokovac, kod mjesta Tkon na otoku Pašmanu, što je ujedno bio i prvi turističko – planinarski dom u Dalmaciji.

Sve navedeno upućuje na bogatu povijest turizma u Biogradu i okolici (Vrana) i da se ovo područje vrlo rano afirmiralo u turizmu. Zapaženu je raspravu o tome objavio i Vjekoslav Meštrović pod nazivom „Prve pojave turističke aktivnosti u Vrani“.

vrana_03

Slijedom tih potvrđenih saznanja, planinarska staza počinje i vodi od Hana Jusufa Maškovića, zapovjednika turske flote rodom iz Vrane. Nakon što je, kažu legende, lažno optužen u spletkama, zadavljen 30. siječnja 1646. godine na turskom dvoru, gradnja hana koji nosi njegovo ime, naglo je stala. Turska ga je vojska donekle osposobila za korištenje i točno je u takvom stanju ostao sačuvan do današnjih dana kao najveći spomenik turskog graditeljstva u Hrvatskoj i najzapadniji je turski svjetovni objekt.

vrana_04

Okupljenima za polazak, prema zacrtanom planu točno u 9 sati, novom planinarskom stazom obnovljeni je Han bio otvoren, pa se mogao razgledati iznutra, a ovdje im se s nekoliko rečenica obratio i predsjednik Planinarskog društva Belveder, Robert Pejić, kako bi ih uputio u daljnju rutu – stazu koja vodi do starog grada Vrane, utvrde Templara, jedva kojih pedesetak metara udaljenosti od Hana, koji je za vrijeme Kandijskih ratova dobrano razoren mletačkim topovima. U sklopu starog grada Vrane je benediktinski samostan svetog Grgura, u kojem se čuvala hrvatska kruna, sjedište je hrvatskog bana i priora vranskog Ivana Paližne.

vrana_05

Put dalje vodi do Pećine, lokaliteta pronalazaka starorimskih ostataka „svetišta Nimfi“, iznimne znamenitosti prirodne i kulturne baštine, jer je riječ o izvoru vode kojom se u rimsko doba opskrbljivao antički Zadar (Jader). Staza se zatim uspinje iznad Pećine te se nakon kratka vremena dolazi do uređena vidikovca s kojeg puca prelijepi pogled na Pašmanski kanal, Kornate, Vransko jezero i samo selo Vranu. S vidikovca se ulazi u mladu borovu šumu te padinama Malog Umca za desetak minuta dolazi do Međuvoda, odakle se otvaraju pogledi na Janjeću gredu, Veliki i Mali Bak. Potom, nakon Gradine, slijedi spust prema vodocrpilištu Biba i dijelu asfaltirane ceste u zaseoku Kneževići. Nakon desetak minuta hoda, asfalt prelazi u makadamski put koji nas dalje vodi prema Ćukovoj gredi.

vrana_06

Pogledi na Veliki i Mali Bak ostavljaju bez daha, dok se s naše desne strane cijelim dijelom puta protežu ogromni sipari išarani tragovima ovaca i koza. Ubrzo se dolazi na vidikovac odakle se lijepo vidi Sedlo Malog Baka, Veliki Bak te sipari podno Ćukove grede. Nakon kratke stanke slijedi uspon na Mali Bak i za otprilike pola sata hoda dolazi se do samog vrha Malog Baka, s kojeg puca pogled na sve strane: Pašmanski kanal, Kornate, Žirje, Vransko jezero, plodna polja vranskog bazena, Velebit, Prominu, Dinaru…

vrana_07

Nakon strma spusta padinama Malog Baka, za otprilike pet minuta dolazi se do odmorišta ispred još neistražene pećine. Slijedi dio koji se prolazi u narednih četrdesetak minuta, makadamskim putem prema nepresušnom izvoru pitke vode Vila, te dalje prema Zamini, na koju se stiže za otprilike dvadesetak minuta s izvora Vile. Riječ je o velikom utvrđenom naselju iz 4.stoljeća koje je branilo prolaz prema Vranskom jezeru, a za ono doba i gusto naseljenom području. Lokalitet Zamina je u zadnje vrijeme, kao takav, zaštićen, a uskoro se počinje s arheološkim istraživanjem i iskopavanjima. U podnožju Zamine nalaze se brojni ostaci keramike i mozaika, a nakon petnaestak minuta dolazi se do zaseoka Krklješi, smještenog podno samih zidina Zamine. Tu je ujedno i kraj ovog prelijepog putovanja kroz prošlost.

vrana_08

Po povratku ,nakon 14:30 sati, svi su se sudionici, članovi Planinarskog društva Belveder i ostali ljubitelji planinarenja i prirode, kojih je za ovaj, prvi put, bilo i više nego dovoljno, pa je sve to trebalo i nahraniti, okrijepili ćućkom (pašta fažol) u selu Vrana. Sve u svemu, savršena je organizacija i golem uložen trud Planinarskog društva Belveder, a kao rezultat su ovog pothvata zadovoljni sudionici, kojih je ovom prigodom bilo svih uzrasta – od djece predškolske dobi do onih, malo starijih; a svi prepuni dojmova. Ovo je ujedno preporuka za sve druge čitatelje koji zasad nisu sudjelovali da do iduće prigode provjere o čemu je ovdje riječ, a riječ je o zaista vrijednoj stazi koja će uskoro postati i nezaobilazan dio i glavni adut u turističkoj ponudi našeg kraja.

Gordana Šarić

Podijeli:

414total visits,1visits today