“Hajdemo do Vrane”
Mnogo ih se je uplašilo lošega vrimena i odlučilo dan provesti uz MAX-Tv, do besvjesti pribirati po kanalima, te udobno zavaljeni po kaučin i foteljama gledala kroz prozor zijevajuči od dosade.
E,, a ko in je kriv,, ipak dvadesetak članova društva prisustvovalo je sastanku te raspravljalo o bitnim a i o nebitnim stvarim.. Uz miris raznoraznih kolača, vare koja se je krčkala na špaheru, domačega vina i rakije, sastanačilo se sve u šesnaest tako da se i službeni fotograf zanija te su izostale slike sa samog održavanja sastanka. Dio atmosvere prije i nakom sastanka možete pogledat tu. Ono o čemu se divanilo i raspravljalo naša Mirna napisala je u prethodnoj vijesti. U nastavku vam donosimo prijepis dopisa kojega smo službenim putem uručili mjesnom odboru Vrane,,te ih i usmenim putem obavijestili o našoj namjeri.
“Hajdemo do Vrane” izletna crtica koju je pod tim nazivom napisao Luka Jelić, godinu dana prije osnutka Liburnije /1898. godine/, kojoj uz povijesne podatke upućuje i na prirodne lipote Vrane. Ne mogu se oteti dojmu i vjerujem da nisam daleko od istine, ako navedemo da su vjerovatno pri obilasku biograjske, zadarske i ninske okolice, a napose posjetama Vrani i Vranskom jezeru, nastali razgovori a potom i ostvarenja oko osnivanja turističkog društva Liburnija, kojom se djelatnost protezala na cilo područje Dalmacije.
Društvo Liburnija je osnivalo turističko – planinarske stanice,tj. Domove. Stanice bi se osnivale u onim mjestima koja su se nalazila u prirodno lijepom kraju, a pored toga bile i bogate povijesti, tako je u biograjskoj okolici uzet pod najam na 20 godina stari benediktanski glagoljaški samostan na brdu Čokovac kod mjesta Tkon na otoku Pašmanu. To je ujedno bio i Prvi turističko-planinarski dom u Dalmaciji.
Uslijed turističkih aktivnosti u Vrani te promicanja /saobračaja/ stranaca u kraljevini Dalmaciji znatno je unaprijedio i lovni turizam na području Vrane.
U čl.2. društvenih pravila društva Liburnija ističe se zadatak – Pronaći i istraživati prirodne ljepote kraljevine Dalmacije, činiti iste pristupne, osobito strancima za turističke svrhe, te time poticati saobračaj stranaca, nadalje istraživati i opisivati špilje, jezera, gore i preistorijske predmete koji s istim stoje u savezu itd…
Sve navedeno upućuje na bogatu povijest turizma u Biogradu i okolici /Vrana/ koji su vrlo rano postali područje koje se afirmiralo u turizmu. Zapaženu raspravu o tome objavio je i Vjekoslav Meštrović “Prve pojave turističke aktivnosti u Vrani”, radovi instituta odnašnje Jugoslavenske akademije u Zadru.
Ovim putem nemožemo a da ne spomenemo Draženka Samardžića ravnatelju Biograjskog muzeja, koji se angažirao te se prihvatio prikupljanju podataka općenito o počecima planinarenja, te razvijanju planinarstva u našem kraju.
Sljedom tih potvrđenih i onih, nepotvrđenih saznanja .zasniva se naš projekt Vrana.u kojem Planinarsko Društvo “BELVEDER” ima namjeru markirati staze koje bi prolazile najzanimljivijim lokalitetima vodeči računa da se obuhvati sve ono što u Vrani vrijedi pogledati ,,(a toga je mnogo)..tako da bi zamišljena staza vodila od hana Jusufa Maškovića,,preko starog grada Vrane (utvrde Templara).. dalje prema Pečini..(lokalitetu pronalazaka starorimskih ostataka ),,staza bi se nakon toga uspinjala te prolazila između Velikog i Malog Umca,dalje iznad izvora Biba ,Velikom Dragom prema Stubliću.Staza bi se potom uspinjala na Zaminu,te potom uz izvor Vilu,,dalje prema Velikom Baku,uz padine Malog i Velikog Debeljaka.Veliki Bak bi bilo krajnje odredište te markirane staze,,koja nudi preljepe poglede na Vranu ,,njenu okolicu,Vransko Jezero,,more i cijeli Pašmanski i dijelom Šibenski akvatorij,te otok Kornat…kao i svo bogatstvo povijesnog i kulturnog nasljeđa
Od te prvobitno zamišljene kružne staze,,vodili bi i odvojci staze koji bi bližim putem dobronamjernike dovela do vrha Velikog i Malog Baka,,,takav jedan ogranak bi vodijo sa glavne staze nasuprot Pijeska te bi se uspinjao uz Mali Bak prema Velikom Baku.
Nadamo se da če te nas podržati u namjeri da se i na ovaj način propagira svo bogatstvo i ljepota te obogati turistička ponuda Vrane. Staza kao takva, u svojoj konačnici bila bi propagirana pri Hrvatskom Planinarskom Savezu te bi se samim tim i mnoštvo planinara u velikom broju pohodilo stazu,,što u konačnici otvara veliki prostor za razvoj turizma,kao i obogačivanja sadržaja, zanimljivih današnjim turistima koji žele mnogo više od pukog kupanja i sunčanja na moru.HAJDEMO DO VRANE,,upoznajmo svo bogatstvo prirode i kulturne baštine,Našega nam zavičaja .,,te učinimo nešto što če nam svima služit na čast.
[scrollGallery id=74]
